Ovogodišnja Konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP UNFCCC) 28 po redu , je bila organizirana u Dubaiju. Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 30. studenog do 12. prosinca. 2023.
Samo mjesto održavanja COP 28 je već bilo kontroverzno samo po sebi budući da su Ujedinjeni Arapski Emirati poznati kao veliki izvoznici nafte, a predsjednik COP28 Al Jaber je glavni izvršni direktor jedne od najvećih svjetskih naftnih kompanija te je bilo bojazni od prevelikog „greenwashinga“.
Unatoč svemu ova Konferencija UN-a o klimatskim promjenama COP 28 bila je najveća do sada. Oko 85 000 sudionika, uključujući više od 150 šefova država i vlada, bili su među predstavnicima nacionalnih izaslanstava, civilnog društva, gospodarstva, autohtonih naroda, mladih, filantropa i međunarodnih organizacija koji su sudjelovali na ovoj konferenciji od 30. studenog do 13. prosinca 2023., te je donijela i dosta pozitivnih pomaka.
COP 28 bio je posebno značajan jer je označio završetak prve ‘globalne inventure’ svjetskih napora za rješavanje problema klimatskih promjena u skladu s Pariškim sporazumom. Pokazavši da je napredak prespori u svim područjima djelovanja na smanjenje utjecaja radi klimatskih promjena – od smanjenja emisija stakleničkih plinova, jačanja otpornosti na klimatske promjene, do dobivanja financijske i tehnološke potpore ranjivim nacijama – zemlje su odgovorile odlukom o tome kako ubrzati djelovanje diljem svim područjima do 2030. To uključuje poziv vladama da ubrzaju prijelaz s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije kao što su vjetar i solarna energija u svom sljedećem krugu klimatskih obveza.
Otvaranje COP28
Prilikom otvaranja COP 28 Predsjednik COP 27 Sameh Shoukry (Egipat) požalio se na smanjenje klimatskih financijskih tokova, iskorištavanje fosilnih goriva od strane zemalja koje pozivaju na postupno smanjenje i jednostrane mjere, ističući da sve to narušava povjerenje u klimatske akcije.
Predsjednik COP 28 Sultan Al Jaber pozvao je na usvajanje “pristupa bez bezmislica” vođenog povjerenjem, partnerstvom i pragmatizmom, a pritom nikada ne gubeći iz vida cilj od 1,5°C te da Global Stocktake (GST) predstavlja jedinstvenu priliku za povećanje ambicija i djelovanja prema 2030.
- *Global stocktake ( globalna procjena) je proces kojima države i dionici mogu vidjeti gdje zajednički napreduju prema ispunjavanju ciljeva Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama – a gdje ne.
Izvršni tajnik UNFCCC-a Simon Stiell naglasio je hitnost ubrzanog klimatskog djelovanja i istaknuo važnost GST i dostupnost dovoljno sredstava za gubitke i štete (Loss and damage) kao prilike za ovaj COP da ubrza ambiciozni akcijski plan. Pozvao je sudionike da nagovijeste pad korištenja fosilnih goriva i pozvao sve NDC-ove da se usklade s 1,5°C do COP 30.
Primjećujući porast temperature od preko 1°C od industrijske revolucije, Jim Skea, predsjedavajući Međuvladinog odbora za klimatske promjene (IPCC), istaknuo je da Izvješće o odstupanju (Gap report) Programa UN-a za okoliš (UNEP) navodi da bi uobičajeno poslovanje dovelo do 3°C toplijeg svijeta. Istaknuo je napredak u smanjenju emisija i stalnom smanjenju troškova obnovljivih izvora energije.
Šumarstvo na COP 28
Nedavna izvješća o klimi jasno pokazuju da postoji mala ili nikakva šansa da se porast globalne temperature ograniči na 1,5 °C i tako izbjegnu najgori učinci klimatskih promjena osim ako krčenje šuma ne prestane u ovom desetljeću. Ali unatoč obećanjima da će se to promijeniti, krčenje šuma se nastavilo nevjerojatnom brzinom – posebno u tropima. Godine 2022. svijet je izgubio 4,1 milijun hektara tropskih primarnih šuma, što je jednako gubitku šume veličine 11 nogometnih (nogometnih) igrališta u minuti. Zbog toga su aktivnosti koje su poduzele zemlje s tropskim šumama na COP28 još važnije.
Uoči COP28, bilo je nade da će zaštita prirode i šuma biti u središtu pozornosti, kao što je to bilo u pregovorima tijekom posljednje dvije godine: COP 26 održan 2021. godine rezultirao je Glasgowskom deklaracijom čelnika o šumama, gdje je više od 100 zemalja obećalo zaustaviti i preokrenuti deforestaciju i degradaciju tla do 2030.
15. konvencija UN-a o biološkoj raznolikosti 2022. godine donijela je povijesni cilj prirode 30×30, čiji je cilj zaštititi najmanje 30% svjetskog kopna i oceana do 2030.
Budući da je velik dio medijske pozornosti na COP28 umjesto na prirodu i šume bio usmjeren na rasprave o fosilnim gorivima i hrani, moglo bi se činiti da šume i priroda nisu bile u centru dogovora. Ali stvari su izgledale drugačije izvan svjetla reflektora.
Svjedočilo se nizu pozitivnih i važnih koraka u pogledu šuma i šumarstva, u rasponu od pojačanih obveza za zaustavljanje deforestacije u tropima do nove financijske potpore za djelovanje vezano uz šume i šumarstvo u zemljama u razvoju. Evo samo nekoliko najvažnijih ishoda:
Demokratska Republika Kongo, Gana, Republika Kongo i Papua Nova Gvineja najavile su brojne inicijative za zaštitu šuma u ukupnom iznosu od 242 milijuna dolara u financiranju od javnih, privatnih i partnera iz civilnog društva kao dio Partnerstva čelnika za šume i klimu (FCLP). Kolumbija je pokrenula svoj Portfelj za klimatske akcije i socio-ekološku tranziciju, koji nastoji ugraditi zaštitu kritičnih ekosustava u svoj nacionalni razvojni plan. Kostarika i Gana najavile su sporazum o prodaji jurisdikcijskih REDD+ ugljičnih kredita — mehanizma putem kojeg tvrtke i bogate zemlje mogu financirati očuvanje šuma u zemljama u razvoju — koaliciji The Lowering Emissions by Accelerating Forest Finance (LEAF), s najmanje deset korporativnih kupaca koji se slažu za kupnju kredita. A Vlada Hondurasa predstavila je inicijativu za spašavanje i očuvanje najveće šume u zemlji, Moskitia, koja je jedna od “pet velikih šuma” Srednje Amerike i druga najveća prašuma u Srednjoj Americi.
Na svom prvom COP-u otkad se vratio na dužnost, brazilski predsjednik Lula pomogao je ponovno privući pozornost na prašume i Amazonu, ojačavši predanost zemlje zaustavljanju deforestacije do 2030., povezujući program djelovanja za klimu s borbom protiv nejednakosti. Najznačajnije je da je Brazil predložio stvaranje globalnog fonda Tropical Forest Forever za financiranje očuvanja šuma. Brazil, dom najveće tropske šuma na svijetu, bit će domaćin G20 2024. i COP30 2025., stavljajući Amazonu i sve tropske šume na čelo rasprava o klimi i prirodi.
Tijekom COP28 Svjetskog klimatskog akcijskog samita (World Climate Action Summit) 1. prosinca, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) najavili su doprinos od 100 milijuna dolara u novom financiranju za projekte prirode i klime, s početnim ulaganjem od 30 milijuna dolara u plan vlade Gane Resilient Ghana za zaštitu i obnovu prirode, dok je Norveška dodijelila dodatnih 100 milijuna dolara u isplatama temeljenim na rezultatima Indoneziji za smanjenje krčenja šuma. Norveški parlament također je povećao financijsku potporu Međunarodnoj inicijativi za klimu i šume (NICFI), čiji je cilj zaštita tropskih šuma, na 4 milijarde NOK (375 milijuna dolara) u 2024. godini.
Što je sljedeće za šume na globalnom planu?
Bez ambicioznih i zajedničkih napora da se zaštite i obnove svjetske šume, nema održivih puteva za postizanje globalnih ciljeva o ograničavanju porasta temperature i zaštiti biološke raznolikosti i prirode. No unatoč porastu obveza i obećanja vezanih uz šume u posljednjih nekoliko godina, šume su i dalje drastično podcijenjene u politikama i na tržištima.
Napredak na COP28, uključujući pojačan fokus na tropske šume, obećavajući je korak u pravom smjeru