Energane na biomasu u Danskoj

Tijekom posjeta Danskoj, u rujnu 2023 g., u sklopu Erasmus + projekta Building European Democracy– Green Transition in the EU, kao dio hrvatskog tima preko udruge CROSOL, imala sam priliku posjetiti energanu na biomasu u Danskoj, u gradiću Skærbæk. Energana je u vlasništvu kompanije Ørsted, danske kompanije koja se, između ostalog, bavi proizvodnjom i distribucijom toplinske i električne energije dobivene od obnovljivih izvora. Najveći dio energije od obnovljivih izvora dobivaju od off shore i onshore vjetrolektrana, a energija dobivena od biomase predstavlja 2,1 % izvora takve energije.

Energana na biomasu u Skærbækje jedna od sedam energana na biomasu ove kompanije, te je jedna od većih. 

Proizvodna snaga: 390 MW

Kapacitet generiranja topline: 579 MJ/s

Gorivo: Održiva drvna sječka

Sekundarno gorivo: prirodni plin

Djeluje od: 1951

Pretvorba na korištenje biomase: 2017

Smještena u blizini Ørstedovog ureda, Skærbæk toplinska i elektrana osigurava održivo grijanje za 60.000 domova u regiji Triangle u Danskoj.

Energija u Danskoj

U Danskoj najveći emiter emisija stakleničkih plinova, gledajući pojedinačne sektore, je energetski sektor koji je doprinio 33% ukupnih emisija stakleničkih plinova u 2020 godini. Ali, Danska je više nego dvostruko smanjila emisije u energetskom sektoru između 2005. i 2019. Danas se primarna energija proizvodi kombinacijom fosilnih goriva (nafta i plin) i obnovljivih izvora energije (vjetar, solarna energija i biomasa), kao i pretvaranjem otpada u energiju (električna energija, toplina ili fosilna goriva iz obrade otpada).

Godine 2021. 34,7% danske proizvodnje energije dolazilo je iz obnovljivih izvora energije. Dok je udio vrijedan pažnje iz perspektive EU-a, stavljajući Dansku među prva četiri, brojka je niža u usporedbi sa susjednim zemljama Norveškom i Švedskom. Tamo 74% odnosno 62,5% energije dolazi iz obnovljivih izvora – uglavnom hidroenergije.

Obnovljiva energija u Danskoj uglavnom dolazi od krute biomase i energije vjetra. Kruta biomasa, koja uključuje drvene pelete, drvnu sječku, slamu, biorazgradivi otpad, ogrjevno drvo i drvni otpad, bila je daleko najveći obnovljivi izvor energije s 23% ukupne potrošnje energije u 2021. Drugi najveći obnovljivi izvor energije u Danskoj je energija vjetra. Snaga vjetra činila je približno 9% ukupne potrošnje energije u 2021. Danska ima više od 4000 kopnenih vjetroturbina i 500 pučinskih vjetroturbina raspoređenih po različitim vjetroelektranama na moru. Prema Danskom energetskom sporazumu iz 2018. godine, prije 2030. godine bit će izgrađene tri nove offshore vjetroelektrane. Cilj je da vjetroelektrane dobiju kapacitet od 2400 MW što će biti dovoljno za pokrivanje potrošnje energije u svim danskim privatnim kućanstvima. Među ostalim obnovljivim izvorima energije, bioplin je činio 4% ukupne potrošnje energije u 2021g., šta je više nego dvostruko nego 2018 godine.

Vjetroelektrane u Danskoj

Energija dobivena od biomase igra važnu ulogu u zelenoj tranziciji.

Energija dobivena od biomase je najrašireniji obnovljivi izvor energije u Danskoj te predstavlja više od dvije trećine ukupne potrošnje obnovljive energije u Danskoj.

Energija je pohranjena u organskom materijalu ili biomasi. Biomasa se može spaljivati izravno ili se može preraditi u razne vrste goriva, npr. drvene pelete, bioplin ili bioetanol. Najčešće vrste bioenergije koje se koriste u Danskoj su:

  1. Izgaranje: Postrojenja za kombiniranu toplinu i električnu energiju (CHP) koriste krutu biomasu za proizvodnju električne i toplinske energije.
  2. Bioplin: Bioplin se proizvodi anaerobnom digestijom organskog materijala kao što je gnoj, kanalizacijski mulj i organski otpad. Sastoji se prvenstveno od metana i može zamijeniti prirodni plin.
  3. Rasplinjavanje: Toplinsko rasplinjavanje je zagrijavanje biomase s ograničenim dostupnim kisikom. Biomasa se pretvara u zapaljive plinove koji se mogu zapaliti ili poboljšati.
  4. Tekuća biogoriva: Usjevi iz biomase i žetveni ostaci mogu se koristiti za proizvodnju tekućih biogoriva. Bioetanol se proizvodi fermentacijom i destilacijom biomase, a biodizel preradom biljnih ulja.

Izvor: Danish Energy Agency

Kruta biomasa (drveni peleti, drvna sječka, slama, biorazgradivi otpad, ogrjevno drvo i drvni otpad) i bioplin su označena kao prijelazna goriva od strane EU. Prema kritičarima je to djelomično problematično jer se dio biomase sastoji i od stabala posjećenih iz starih šuma  koje su upile CO2 iz atmosfere. Kada se drvena građa spali za potrošnju energije, CO2 iz posječenih stabala se emitira ponovo u atmosferu. Činjenica da je biomasa označena kao prijelazno gorivo protivi se savjetima voditelja organe okoliša, te rasprava o korištenju biomase i bioplina umjesto ulaganja u solarnu energiju i vjetar moć je bila središnja točka javne rasprave u Danska.

Posebno zato jer Danska uvozi velik dio svoje biomase , naročito pelete. U 2018. Danska je morala uvesti 37% ukupne količine biomase koja se koristi za proizvodnju energije i taj se broj od tada povećava. U 2023. EU Parlament je predložio amandman na direktivu za održivu energiju koja bi ograničila dansko korištenja biomase u ispunjavanju svojih klimatskih ciljeva. Međutim, ovaj prijedlog nije prošao.

Političke energetske inicijative

Danska je 2018. predstavila novi energetski sporazum koji obvezuje Dansku da u potpunosti pokrije svoju potrošnju električne energije iz obnovljivih izvora  do 2030. Nadalje, Danska će morati dobivati 55% svoje ukupne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2030. U sklopu tog energetskog ugovora potrošeno je 564 milijuna eura u ulaganja u tehnologije koje se usredotočuju na obnovljive izvore energije kao što su vjetroturbine, solarni paneli te hidronergija, u razdoblju od 2020-2024 godine.

 Iako se Danska smatra jednim od predvodnika i uzorom drugim zemljama u postavljanju političkih ciljeva za zelenu tranziciju, Danska je još uvijek daleko od klimatske neutralnosti. Izgaranje fosilnih goriva za proizvodnju električne energije, visok životni standard, intenzivno obrađivanje zemljišta i uzgoj stoke uzrokuju da Danska ima jedan od najvećih klimatskih otisaka po glavi stanovnika u cijelom svijetu. U 2021. prosječna osoba u Danskoj ispustila je 7,5 tona CO2e.

Već 28. ožujka 2023. Danska je dosegla svoj takozvani Earth Overshoot Day koji je mjera kada potrošnja energije građana premašuje resurse koje svijet može regenerirati u godinu dana. Danska je jedna od najviše rangiranih zemalja u EU što se tiče potrošnje energije, a iza nje su samo Belgija, Estonija i Luksemburg. Prosječni dan prekoračenja na globalnoj razini bio je  28. srpnja 2022. godine. Stoga je pred Danskom još dug put u pogledu zelene tranzicije.

Izvor: Ebook- Green transition in EU