Ovogodišnji 26. po redu Conference of the Parties (COP 26) Okvirne konvencije o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (United Nations Framework Convention on Climate Change -UNFFCCC) održan je u Glasgowu u Škotskoj od 31. listopada 2021. do 12. studenog 2021., nakon što je zbog pandemije uzrokovane COVID-om 19 prošle godine bio odgođen.
Konferencija je počela s plenarnom sjednicom koja je okupila mnoge svjetske čelnike, a otvorio ju je premijer Ujedinjenog Kraljevstva Boris Johnson.
Glavni tajnik UN-a António Guterres je poručio da : “Šest godina od Pariškog klimatskog sporazuma bilo je šest najtoplijih godina u povijesti. Naša ovisnost o fosilnim gorivima gura čovječanstvo do ruba…
Nakon glavnog tajnika UN-a, poznati prirodoslovac David Attenborough održao je strastveni govor koji je bio popraćen isječcima aktivista iz cijelog svijeta.
“Mi sada razumijemo ovaj problem (klimatske promjene nap.a.), znamo kako zaustaviti porast broja i staviti ga u obrnutom smjeru. Moramo prepoloviti emisije ugljika u ovom desetljeću. Moramo ponovno uhvatiti milijarde tona ugljika iz zraka. Moramo se usmjeriti da održimo 1,5° stupnjeva na dohvat ruke” te je naglasio da ako radimo odvojeno, dovoljno smo moćna sila da destabiliziramo naš planet, dok radeći zajedno, dovoljno smo moćni da ga spasimo.
Nature COP
Budući da su šume i šumarstvo bile jedna od glavnih tematika ovogodišnjeg COP-a, dobio je i nadimak “Nature COP“”. Već drugi dan konferencije je bio organiziran „Događaj čelnika: Akcije vezane uz šume i korištenje zemljišta“ (Leader’s event: Action on Forests and Land-use) gdje je dogovorena Deklaracija čelnika iz Glasgowa o šumama i korištenju zemljišta (Glasgow leaders’ declaration on forests and land use) u kojoj se 137 čelnika država gdje se nalaze više od 90% svjetskih šuma, obvezalo da će zajednički okončati deforestaciju i degradaciju zemljišta do 2030. godine.
„Danas će biti monumentalan dan, mi postavljamo smjernice kako možemo sačuvati pluća svijeta“, izjavila je voditeljica ceremonije Sandrine Dixson-Declève, koja je poželjela dobrodošlicu sudionicima događaja.
Poslije pozdravnog govora na ekranima je prikazan film u naraciji Sir David Attenborougha.
“Uništavajući šume, štetimo biološkoj raznolikosti i našim životima… Šume daju svježu vodu, čiste zrak koji udišemo, nadahnjuju duhovnu vrijednost i daju nam hranu… Naš izazov sada mora biti kako zaustaviti krčenje šuma te početi obnavljati šume. To je ogroman pothvat i svakoj će zemlji trebati poseban vlastiti pristup“.
Također je predstavljena i Obveza za sliv Konga (Congo Basin Pledge), koju je potpisalo više od 10 zemalja, Bezos Earth Fund i Europska unija kako bi se mobiliziralo 1,5 milijardi dolara za zaštitu šuma, tresetišta i drugih kritičnih zaliha ugljika.
“Šume bazena Konga su srce i pluća afričkog kontinenta, ne možemo pobijediti u borbi protiv klimatskih promjena ako ne sačuvamo te šume”, izjavio je predsjednik Gabona Ali Bongo Ondimba.
I predstavnici autohtonih naroda su bili prisutni na događaju; Više od 1,6 milijardi ljudi diljem svijeta živi u šumama i od njih, a autohtoni narodi čuvari su najmanje 36 posto velikih, netaknutih svjetskih šuma. Brojni primjeri potvrđuju da kada se lokalno stanovništvo osposobi za upravljanje šumama, one se bolje štite i bolje se sa njima upravlja .
Nekoliko domorodačkih vođa iz raznih dijelova svijeta reagiralo je na Deklaraciju čelnika iz Glasgowa o šumama i korištenju zemljišta tijekom događaja.
“Tražit ćemo konkretne dokaze o transformaciji načina ulaganja sredstava. Ako 80 posto predloženog ulaganja bude usmjereno na podršku zemljišnim pravima i prijedlozima autohtonih i lokalnih zajednica, vidjet ćemo dramatičan preokret u trenutnom trendu koji uništava naše prirodne resurse”, rekao je Tuntiak Katak, zamjenik koordinatora Koordinacije autohtonih organizacija Amazonskog bazena (COICA).
Cilj Glasgowske deklaracije nije samo zaustaviti gubitak šuma i degradaciju zemljišta, već ga i “preokrenuti”. Potpisnici su se obvezali da će pojačati napore za ubrzanje obnove šuma i drugih kopnenih ekosustava, ali nisu postavili kvantitativni cilj koliko ih treba obnoviti. Mnoge zemlje potpisnice također su preuzele obveze u okviru Bonn challenge, koji ima za cilj obnoviti 350 milijuna hektara degradiranih i krčenih krajolika do 2030. godine.
Odlazak dalje od papirnatog obećanja za učinak zahtijevat će od zemalja da rade zajedno kako bi potaknule promjene sustava u svih pet područja „transformacijskog djelovanja” navedenih u deklaraciji: održiva proizvodnja i potrošnja; infrastruktura; trgovina; financije i ulaganja; i potpora malim posjednicima, autohtonim narodima i lokalnim zajednicama u njihovoj ulozi u gospodarenju šumama.
Uz očuvanja šuma i prirode, prestanak korištenja ugljena kao energenta je isto bila aktualna tema COP*a 26.
Coal pledge – „deklaracija o ukidanju ugljena“
Neobvezujuća deklaracija o ukidanju ugljena ima “77 potpisnika, uključujući 46 zemalja, poput Poljske, Vijetnama i Čilea, a 23 su po prvi puta obećale odustati od energije dobivene od ugljena“, izjavio je predsjednik COP-a 26 Alok Sharma te zaključio da “možemo reći da je kraj ugljena na vidiku“. No neke od najvećih svjetskih zemalja ovisnih o ugljenu, uključujući Kinu i SAD, nisu se obvezale.
U zasebnoj obvezi, 20 zemalja, uključujući SAD, obećalo je ukidanje javnog financiranja za “nesmanjene” projekte fosilnih goriva u inozemstvu do kraja 2022. To su projekti gdje dolazi do sagorijevanja fosilna goriva, poput ugljena, nafte i prirodnog plina, bez korištenja tehnologije za hvatanje emisija CO2. Ugljen kao energent najviše doprinosi emisiji stakleničkih plinova.
Potpisnici deklaracije obvezali su se prekinuti sva ulaganja u novu proizvodnju energije iz ugljena u vlastitoj državi, ali i u inozemstvu. Također su se složili da će postupno ukinuti proizvodnju energije iz ugljena do 2030-ih za razvijene države, a do 2040-ih za zemlje u razvoju.
Deseci organizacija također su potpisali obećanje, a nekoliko velikih banaka pristalo je prestati financirati industriju ugljena.
„Kraj ugljena je na vidiku“, izjavio je britanski poslovni i energetski tajnik Kwasi Kwarteng te dodao “Svijet se kreće u pravom smjeru, spreman je zapečatiti sudbinu ugljena i prihvatiti ekološke i ekonomske prednosti izgradnje budućnosti koju pokreće čista energija.”
No, britanski tajnik za ekonomiju “u sjeni” Ed Miliband rekao je da postoje “očigledne praznine” iz Kine i drugih velikih emitera, koji se nisu obvezali prestati povećavati upotrebu ugljena. Također je istaknuo da nema ništa o postupnom ukidanju nafte i plina.
Glasgowski klimatski pakt
Nakon više od dva tjedna pregovora gotovo 200 zemalja pristalo je usvojiti Glasgowski klimatski pakt (Glasgow Climate Pact). Konferencija je održana u ključnom trenutku za naš planet jer se ekstremni vremenski događaji povezani s klimatskim promjenama – uključujući toplinske valove, poplave i šumske požare – intenziviraju, a proteklo desetljeće bilo je najtoplije ikad zabilježeno. Ovaj Pakt pruža nadu da će se spriječiti najgori utjecaji globalnog zatopljenja;
• države moraju pojačati svoje ciljeve smanjenja emisija do kraja 2022. kako bi spriječili zagrijavanje za 1,5 stupnjeva iznad predindustrijskih temperatura
• po prvi put pakt uključuje da države moraju smanjiti svoju ovisnost o ugljenu te da se povuku subvencije za fosilna goriva
• potiče razvijene zemlje da udvostruče zajedničko financiranje klimatskih promjena za prilagodbu zemalja u razvoju s razine iz 2019. do 2025.
• zaključio se dogovor o postavljanju pravila za tržišta ugljika, potencijalno otključavajući trilijune dolara za zaštitu šuma i druge projekte za borbu protiv klimatskih promjena
Iako pakt nije pravno obvezujući, on postavlja globalnu agendu o klimatskim promjenama za sljedeće desetljeće.
Saša Danon
Fotografije:Rabeb Aloui